Year: 1921

Naše učiteljstvo progonjeno — Umesto škole fašističke batine — Popis pučanstva bez pučanstva

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, 29. prosinca 1921.

Kako sve s nama postupaju državnici razvikanom kulturom, tako ne bi postupali ni isti Zulukafri, koji su barbari. Da je tomu tako, evo dokaza:
Čitateljima «Pučkog Prijatelja» bit će poznato, kako su hrvatsku učiteljicu iz Martinšćice poterali. Dali joj samo tri sata vremena, da spremi svoje stvari. Toga radi otišla deputacija iz Martinšćice u Lošinj, da bi umolila gosp. komesara Petragnanija, da bi im vratio poteranu učiteljicu, koja nije ništa skrivila, ili dao kojeg učitelja našeg roda i jezika. Kad je bila do sada hrvatska škola i vlada plaćala učiteljicu, znak je očiti da imadu i ti ljudi to naravsko pravo. Da se to shvati, ne treba biti učen, to svako razume. Continue reading “Naše učiteljstvo progonjeno — Umesto škole fašističke batine — Popis pučanstva bez pučanstva”

Od 19 hrvatskih škola otvorene — tri

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, broj 47, 10. sudenog 1921.

IZ LOŠINJSKOG KOTARA.
Od 19 hrvatskih škola otvorene — tri!
Čoveku upravo pamet stane, kad čita u Vašem cenjenom listu razne nepravde, koje počivaju naše nove oblasti s našim hrvatskim školama u Istri. Izneli ste nešto, no mislim, da je to samo slaba slika cele grozote. Čujte malko škandal, koji je počinjen u lošinjskom kotaru! Od devetnaest hrvatskih pučkih škola, otvorene su samo tri i to ona u Iloviku kraj Velog Lošinja i u Orlecu i Belom na otoku Cresu. Zatvorene su tako naše škole u sledećim mestima: Unije, Sušak, Veli Lošinj, Mali Lošinj, Čunski, Nerezine, Puntakriža, Ustrine, Štivan, Belej, Martinšćica, Lubenice, Valun, Cres, Predošćica i Dragozetići. Na taj je način na stotine i stotine naše dece bez nauke!
Da bude škandal još veći, to su sada počeli otvarati čisto talijanske škole u mestima, gde su naše, i to su već učinili u Valunu, Beleju, Martinšćici i Štivanu; a kako nemaju dece, to sile našu decu na polazak tih škola. Pretnja svakojakih ne fali, te nije čudo, da se koje dele upisalo! Učitelji će se već pobrinuti da usade u srca naše dece mržnju protiv svega što je nama sveto, i evo takva deca pljuvati će kasnije na jezik majke svoje! I još će imati kuraže gospodin grof Manzoni, kazati, «da Italija ne zatvara naših škola u Istri»!
Preporučam ovu stvar našim zastupnicima.

Talijanski učitelj na hrvatskoj školi

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, broj 45, 27. listopada 1921.

IZ MARTINŠĆICE NA CRESU.
Talijanski učitelj na hrvatskoj školi.
Divno li je selo Martinšćica kraj. Morske obale uz lepu luku, na otoku Cresu. Selo je to čisto hrvatsko izim jednog izrodice čisto hrvatskog imena i poretla. Od vajkada imademo u Martinšćici hrvatsku pučku školu, koju je do sada polazilo preko 150 čisto hrvatske dece, a poučavala samo jedna hrvatska učiteljica. Odavna se osećala potreba za pomnožanje učiteljskih sila te na koncu konca, ovih dana, poslaše nam slavne oblasti — talijanskog učitelja, koji ne zna ni beknuti hrvatski. Prvi dan dodje u školu sedmero osmero dece, drugi dan dvoje, treći dan niko itd. Continue reading “Talijanski učitelj na hrvatskoj školi”

Franino pripovedanje iz Martinšćice na Cresu

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, 14. travnja 1921.

Jur.: Zdravo, kumpare Frane, dobar dan! Kede si bil toliko vremena, da se nismo videli?
Fr.: Boh ti dal zdravje, kumpare Jure. Ah da znaš kuda sen bil ove osan dan, ke se nismo videli. Ali pus me malo na miru, da malo počinem, jer sen ti vero truden.
Jur.: Posedimo se malo ovde pod hlat pak mi povej malo, kuda si bil i če si doživel.
Fr.: Imej malo pacijenci. Boh te videl, ter znaš, da ti vavek sve poven, kuda gren, če doživin i če vidin, i ti mene. Ali znaš, da mene ni dosti hlat, nego bi trebalo se malo i napit jer sen žajen, a znaš, da kada se šlovek malo napije, mu gre boje beseda. Continue reading “Franino pripovedanje iz Martinšćice na Cresu”