Brodogradilište G.Sucicha iz Martinšćice na Cresu

JULIANO SOKOLIĆ
Pomorstvo Lošinja i Cresa 4.
Otočki ljetopis Cres-Lošinj 14.
2005. str 336-338

ŠkverKapetan Giuseppe Sucich iz Martinšćice na Cresu imao je prije Drugoga svjetskog rata pomorsku agenciju u Rijeci, Obala C. Colombo br. 2. Agenciju je osnovao 1. lipnja 1935. i radila je do 15. svibnja 1945. godine. U lipnju 1940. Italija je ušla u rat i rekvirirala većinu brodova za potrebe ratne mornarice, te je došlo do djelomičnog potapanja te flote. Vozarine za slobodne brodove rasle su jer se povećavaju i potrebe za brodskim prijevozom, te rizik poslovanja. U takvim je uvjetima kap. Sucich tražio početkom 1942. godine tko bi mu mogao graditi jedan brod od oko 350 do 500 tona nosivosti i 350 tona. Kako su svi imali prezauzete kapacitete, a zbog mobilizacije za rat nedostajala je i kvalificirana radna snaga, kap. G. Sucich odlučuje otvoriti jedno svoje brodogradilište u Martinšćici na otoku Cresu, svom rodnom mjestu.
Nalazi teren u vlasništvu A. Linardia koji ga daje na petnaestogodišnji zakup i time ulazi u novoformirano trgovačko društvo. Društveni kapital se određuje na 70.000 lira time da kap. G. Sucich sudjeluje s 80 posto, odnosno 56.000 lira, a A. Linardi s 20 posto, odnosno 14.000 lira. Rok trajanja Društva određen je na 15 godina, do rujna 1957. godine. Vlasnici su započeli graditi baraku 16×8 metara, te zatražili koncesije na pomorskom dobru. Continue reading “Brodogradilište G.Sucicha iz Martinšćice na Cresu”

Nova pošta u Martinšćici

Prije Dana Republike stanovnici malog turističkog mjesta Martinšćica, na zapadnoj obali otoka Cresa, imali su poseban razlog za radost. Mjesto je na zadovoljstvo građana, a u sezoni i mnogobrojnih turista, dobilo novu poštu. U novoizgrađenom objektu, ukupne površine od 114 m2, moči će se znatno brže i kvalitetnije koristiti ptt-usluge. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 8,7 milijuna dinara, a izgrađena je zajedničkim ulaganjima MZ Martinščica, “Stangrada” iz Zagreba, OOUR “Sunčana uvala” iz Malog Lošinja i “Pionira” iz Novog Mesta. Radovi su započeti krajem ožujka.

Lošinjska kronika osamdesetih, Gašpar Purić, 1999

Suvremena prodavaonica u Martinšćici

Jučer je mjesto Martinšćica na zapadnoj obali otoka Cresa dobila suvremeno uređen trgovački objekt. Trgovačka radna organizacija “Cresanka” prišla je nedavno preuređenju postojeće trgovine. Tako je od prodavaonice klasičnog tipa načinjena samoposluga. Uz trošak od 800 tisuće dinara postignuti su višestruki efekti.
Uz dosadašnji broj radnika promet trgovine bit će veći, jer će se usluga obavljati brže i suvremenije, što će posebno doći do izražaja u turističkoj sezoni.

Lošinjska kronika osamdesetih, Gašpar Purić, 1999

Otvoren auto-kamp u Martinšćici

Turistička ponuda Cresa i Lošinja od danas je bogatija za još jedan auto-kamp. Dovršen je i otvoren a/c “Slatina” u Martinšćici. Objekt je to druge kategorije, a može primiti 3000 gostiju, od kojih tisuću u kamp-prikolicama, a ostalih dvije tisuće u klasičnom kamp-smještaju. U sklopu kampa izgrađeni su zgrada recepcije, veliki restoran, market, konobe “Žal” i “Timun”, kao i brojni sportski tereni. Investitor tog značajnog pothvata je OOUR Hoteli “Sunčana uvala” iz Malog Lošinja, a vrijednost investicije iznosi oko 250 milijuna dinara. Značajno je da se izgradnjom ovog velikog autokampa učinilo i korak u pravcu revitalizacije manjih otočkih mjesta. Tako će već od ovog ljeta u kampu raditi 20 mještana kao stalni radnici, a preostalih 40 radnika bit će zaposleni sezonski.

Lošinjska kronika osamdesetih, Gašpar Purić, 1999

Hrasta-Stivan-Miholašćica-Martinšćica

27. srpnja 1974. godine otvorena je asfaltirana cesta od Hraste do Martinšćice u dužini od 10 kilometara. Ta je cesta asfaltom povezala mjesta Stivan, Miholašćicu i Martinšćicu s otočkom magistralom koja je, u dužini 84 km, puštena u promet 6 godina ranije. Cestu je u Stivanu otvorio drug Konstante Harabalja. U Martinšćici je organiziran miting na kojem je govorio drug Ivan Lekić, predsjednik Skupštine Općine Cres-Lošinj, a borcima je tom prilikom čestitao praznik drug Josip Matak, predsjednik SUBNOR-a.

Na jesen iste godine otvorena je asfaltirana cesta u dužini 2,5 km do Vidovića, a 29.9.1974. asfaltiran je i dio puta u dužini jednog kilometra od Stivana do Marašćice.

Frane Medarić i Vladimir Marković: Kronika važnijih zbivanja na otocima Cresu i Lošinju (20.4.1945-20.4.1975)
Otočki ljetopis br 2, 1975

O turizmu u Martinšćici 1962-1972

Frane Fatuta: Budućnost je u turizmu
Otočki ljetopis br 1, 1973

Uzmimo primjer mjesta Martinšćice u kojem je 1962. godine boravilo svega 245 gostiju i ostvarilo 2.569 noćenja, a prošle 1972. godine 2.649 turista koji su ostvarili 34.178 noćenja, od toga 31.380 noćenja inozemnih turista. U tom mjestu mnogi su stanovnici popravili i adaptirali stare kuće i opremili ih odgovarajućim komforom. Prije dvije godine su sakupili 25 milijuna starih dinara i doveli vodovod u mjesto, a ove godine vode akciju da svaka kuća dobije po prvi put vodovodnu instalaciju; i ove godine su sakupili preko 20 milijuna starih dinara. Mjesto se podiglo i ljudi tog mjesta, zahvaljujući razvoju turizma, dobro zarade, a i mjesna zajednica također dobije svoje, i to u devizama.

O posujilnici i mlinu u Martinšćici

JOSIP PINEZIĆ
Otočki ljetopis br 1 – 1973

Opće je poznata razvijenost ekonomskih i društvenih odnosa ovog kraja već prije par stoljeća, posebno u većim centrima (Lošinj, Cres, Osor). Nije, međutim, toliko poznato da je i u manjim mjestima ovih otoka postojao već prije stotinjak godina, a posebno na prijelazu između dva stoljeća, vrlo razvijen privredni i društveni život, naravno u ono vrijeme i na tadašnjem stepenu razvoja društvenih i ekonomskih odnosa.
Zanimajući se za neke podatke o razvoju moje rodne Martinšćice, utvrdio sam da je u tom malom mjestu zapadne obale Cresa već na prijelazu stoljeća postojala tzv “posujilnica”, niz crkvenih i rodoljubnih organizacija, ribarska zadruga i mlin.izvadak
Ovaj posljednji, mlin, bio je početkom ovog stoljeća suvlasništvo petorice mještana a njihovi su suvlasnički odnosi te podjela dobiti bili uređeni na bazi organizacije poznatih dioničarskih društava. Pronašao sam u ostavštini mog djeda Martina Linardića iz Martinšćice vrlo zanimljiv i plastičan primjer koji govori o poslovanju tog poduzeća. Impresionira pedantnost i stručnost autora „Izvadka iz računske knjige Mlina A. Linardić i drugovi u Martinšćici“. Obračun se odnosi na tromjesečno razdoblje a sadrži precizni obračun troškova, dobiti i ostalih stavki poslovanja. Continue reading “O posujilnici i mlinu u Martinšćici”