Stivan

Naše učiteljstvo progonjeno — Umesto škole fašističke batine — Popis pučanstva bez pučanstva

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, 29. prosinca 1921.

Kako sve s nama postupaju državnici razvikanom kulturom, tako ne bi postupali ni isti Zulukafri, koji su barbari. Da je tomu tako, evo dokaza:
Čitateljima «Pučkog Prijatelja» bit će poznato, kako su hrvatsku učiteljicu iz Martinšćice poterali. Dali joj samo tri sata vremena, da spremi svoje stvari. Toga radi otišla deputacija iz Martinšćice u Lošinj, da bi umolila gosp. komesara Petragnanija, da bi im vratio poteranu učiteljicu, koja nije ništa skrivila, ili dao kojeg učitelja našeg roda i jezika. Kad je bila do sada hrvatska škola i vlada plaćala učiteljicu, znak je očiti da imadu i ti ljudi to naravsko pravo. Da se to shvati, ne treba biti učen, to svako razume. Continue reading “Naše učiteljstvo progonjeno — Umesto škole fašističke batine — Popis pučanstva bez pučanstva”

Pristranost i nepravednost c. kr. kot. oblasti

Posted on by Roman

Naša sloga, 29. lipnja 1911.

Martinšćica na otoku Cresu.
Da naše c. kr. kot. poglavarstvo u Lošinju protežira „Talijane“ otoka Cresa i Lošinja da za pravedne želje i zahtjeve Hrvata ne mari, poznato je, tako te izgleda kadgod, kao da naše c. kr. kot. Poglavarstvo nije nego ekspozitura lošinjskog i creskog općinskog poglavarstva. I privatno i javnim glasilama bilo je već za to dosta dokaza iznešeno. Evo jednog — za javnost — novog dokaza. Continue reading “Pristranost i nepravednost c. kr. kot. oblasti”

S južnog diela otoka Cresa

Posted on by Roman

Naša sloga, broj 18, 16. travnja 1907.

Kako c. k. oblasti idu hrvatskom narodu na ruku! Kako je creska obćina ogromna i razštrkana, to je za područje ove obćine odredjeno više birališta za izbor narodnog zastupnika za carevinsko vieće. Za ovakve obćine to ja predvidjeno i u najnovijoj izbornoj reformi, naravski s razloga, da se tako izbornicima olahkoti vršenje izbornog prava glasa.
Kud naravskije, nego da će svatko očekivati, da u pojedinim izbornim sekcijama, kao biralište bude izabrano jedno središnje mjesto, gdje će izbornicima biti najlakši, sa najmanjim troškom, trudom i gubitkom vremena skopčan pristup. Nu ovo, što su imali pred očima stvoritelji izbornog zakona, i što predmjeva svaki razuman čovjek, na to najmanje paze c. k. oblasti i poglavarstva. — Evo primjera: Continue reading “S južnog diela otoka Cresa”

Vinogradarstvo na otoku Cresu

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, broj 16, 25. kolovoza 1905.

Nova amerikanska loza zahvatila je mah i po ovom otoku. Premda se već po svim creskim župama sadi, to je ipak vranska župa u tom pogledu najnaprednija. Ima tamo seljaka, koji su već minule godine učinili do 70 hek. vina, a to nije malen broj za jednu seosku obitelj. Ove pako godine, ako nas ne bi Bog pohodio kakvim zlim vremenom, nadamo se obilnom rodu. Doduše, one kiše, koje su vladale za vrijeme cvatnje, počinile su ne malenu štetu, jer se u velike osulo grožđe, nu mi ćemo biti zadovoljni, ako poberemo i ono, što je ostalo.
Danas vise nema župe, u kojoj ne bi bio uzoran vinogradarski vrt, a osim toga ima i divnih privatnih vrtova. Continue reading “Vinogradarstvo na otoku Cresu”

Godišnja skupština gospodarsko-trgovačke udruge u Martinšćici

Posted on by Roman

Pučki prijatelj (Krk), broj 4 (1904)

Iz Martinšćice. Godišnja skupština gospodarsko-trgovačke udruge u Martinšćici

5. o. mj. obdržavala je naša udruga glavnu godišnju skupštinu. Sjednica je bila mnogobrojno posjećena. Prostorije za sastanak bile su dupkom pune zadrugara, što je najbolji dokaz, da je naš puk počeo shvaćati važnost ovakovih zadruga.
Pošto predsjednik radi udaljenosti nije mogao stići na vrijeme, otvorio je s lijepim pozdravnim govorom sjednicu prvi odbornik pop Mate Maračić. Izrazi svoje veselje radi mnogobrojnog posjeta, istaknu osobito svrhu zadruge i potaknu članove, da ljubav i mar, kojim se zauzimahu za zadrugu do sada, sačuvaju u svojim srcima i nadalje. Potom u kratko izvijesti o dijelovanju društva tekom prošle god. 1903. Zadruga broji koncem godine 1903. sto trideset i šest članova. Prometa je bilo 40.000 K; čista dobitka za, rezervni fond K. 520, što ukupno s lanjskom pričuvnom zakladom čini 1000 K. Continue reading “Godišnja skupština gospodarsko-trgovačke udruge u Martinšćici”

Odgovor na dopis «Vladin vrt u Stivanu»

Posted on by Roman

Naša sloga, 1. listopad 1910.

Veoma me iznenadio onaj dopis, te se presenetih od čuda, kad sam pročitao, da se netko uzrujao na moju rieč, da nam je od vladinog vrta mala korist.
Predjimo na stvar. Najprvo neshvaćam dopisnikovu rieć: „Umišljeni dopisnik”, šta je tim htio reći? Ja nisam umišljen niti upućen od nikoga, ja nisam običan služiti za orudje nikomu, već sam sam iz svoje, glave i svojom rukom pisao, ne kao učenjak, već, kao prosti težak i kao takav neću se bojati ni sramiti i javno podpisati svoje ime, ako trebalo bude.
Sad ću odgovoriti na nekoje točke dopisa, ne radi dopisnika, već da čitatelji dobiju bolji pojam o stvari. Continue reading “Odgovor na dopis «Vladin vrt u Stivanu»”

Vladin vrt u Štivanu

Posted on by Roman

Naša Sloga, broj 68. – Pula, 30. kolovoza 1901.

Pred njekoliko gođina odlučila je carska vlada u Trstu ustanoviti rasadnika ili vrtova za uzgoj američke loze u raznih krajevih Istre, kao u Pazina, u Krku, pa tako ga je ustanovila i na otoku Cresa u mjestu Štivanu, koji, služi za mjesto istog imena, za Martinšćicu i za Belej, te ima dakle veći djelokrug, nego ga netočno upućeni dopisnik “Naše Sloge” pripisuje u br. 57. t g. Taj vrtao nije dakle ni od vlade odredjen za sve vanjske obćine, nego za naznačene, a uzrok tomu znade samo ona. Ovaj vrtao nemože se dakle prispodobiti ili takmiti sa drugimi ovećimi vrtovi ove vrsti, ali ipak sa o njem može kazali, daje uzor-vrtom. Skroman je, nije velik, ali je dostatan. Nekažemo to u smislu spomenutog dopisnika, nego u tom smislu, da je taj vrtao kao početna uputa u vinogradarstvu za umnogojenje američkih loza na svojem mjestu. Ta vise se od takova vrtla nemože tražiti. Pametan čovjek neće valjda izčekivati od toga vrtla potpunu nauku u vinogradarstvu, kako se predaje o viših zavodih, nego samo najelementarnija načela vinogradarstva, najkraća i prikladna za prosti puk. A tu svrhu je vladin vrtao u Štivanu i postigao, te tim se pokazao potrebnim i koristnim. Continue reading “Vladin vrt u Štivanu”