Živjeli početnici i nasljednici

Pučki prijatelj, broj 23, 10. prosinac 1901.

Gospodarska uredba potrošnih družtava najljepše se razvija na otoku Cresu. Beli, Cres, Unije do sada izvrstno napreduju, a kad malo pojačaju, još će i bolje. Nedavno su poslali pravila na potvrdu iz Martinšćice, a sada nam eto brzojav javio, da se je slično družtvo ustanovilo i u Ćunskom.
Tako je! Živjeli početnici! Rad će vam vaš Svemogući naplatiti. Sniženje ciena svakovrstne robe i vrstnoća njezina najbolje svjedoče, da su ta družtva upravo nuždna. To stari trgovčići tužno osjećaju, pa mnogomu ne će ostati drugo nego zasukati rukave pa kopati ledinu za amerikanski trs, i mi im tu sreću od srca želimo, jer će tako barem živjeti od svoga truda, a ne na račun siromašnoga i razdruženoga naroda. I na Krku se dakle treba maknuti, ali to je baš ono najteže — početak. Početak je težak ali je zato i zaslužan i uspomene vriedan. Tko se ne sieća, da je od posujilnica najprva počela raditi ona u Dobrinju? i to im se sa zaslugom priznaje. Sada se pitamo: Tko će prvi s potrošnim magazinom? Do skora ćemo vidjeti, ako Bog dade sreće i ljubari!

Odgovor na dopis iz Cresa u br.77

Naša sloga, 12. studenog 1901.

Nerado zalazim u prepirku, jer to nije moj zanat a niti mi vrieme dopušta. Samo letimice gosp. dopisniku sliedeće poručujem:
Nije Vam pravo gospodine, što sam odlučno ostao na obranu g. Trampuža? Niste li Vi zamolili pomoći od vlade, neka dade valjanih putujućih učitelja? Ne samo naša, nego i hrvatska vlada priznaje mu veliku sposobnost, a g. Trampuž je tako valjan da je hrvatska :vlada prošlih dana poslala bila naročito svog činovnika u Krk, da prouči temeljito vladin vrt: u „Kimpi“ da će ona vrt u svemu jednak u Zagrebu ustrojiti.
Vladin vrt u Štivanu će i nadalje obstati, i bit će pomnožen sa većim prostorom. Onaj, koji nanj troši, će š njim i nadalje upravljat, te neće, bit nikomu odgovoran. Continue reading “Odgovor na dopis iz Cresa u br.77”

Gospodarsko-konsumno družtvo

S juga otoka Cresa. Ustrojstvo gospodarsko-konsumnog družtva.
Pučki prijatelj (Krk), 10. listopada 1901.

Na 10. rujna sazvalo je nekoliko rodoljubnih svećenika pučanstvo iz Martinšćice, Stivana, Beleja i Ustrina u Martinšćincu na sastanak. Narod se doista u liepom broju sakupio u sgradu pučke škole.
U 9 sati prije podne vlč. pop Mate Maračić pozdravio je narod i zahvalio mu, što se odazvao u liepom broju. Zatim preda rieč vlč. g. popu Josu Pavačiću, koji im je u kratko ocrtao korist i svrhu družtva, te raztumačio pojedine točke pravila. Iza toga se zamolilo prisutne, da svatko zapita, što mu se čini nejasno, te će mu se raztumačiti, da ne bi komu bilo štogod nejasno. Pošto se je nekoliko sata razpravljalo i narod posvema oduševio za družtvo, prešlo se na izbor ravnateljstva, nadzorničtva i razsudišta. Continue reading “Gospodarsko-konsumno družtvo”

Odgovor na dopis «Vladin vrt u Stivanu»

Naša sloga, 1. listopad 1910.

Veoma me iznenadio onaj dopis, te se presenetih od čuda, kad sam pročitao, da se netko uzrujao na moju rieč, da nam je od vladinog vrta mala korist.
Predjimo na stvar. Najprvo neshvaćam dopisnikovu rieć: „Umišljeni dopisnik”, šta je tim htio reći? Ja nisam umišljen niti upućen od nikoga, ja nisam običan služiti za orudje nikomu, već sam sam iz svoje, glave i svojom rukom pisao, ne kao učenjak, već, kao prosti težak i kao takav neću se bojati ni sramiti i javno podpisati svoje ime, ako trebalo bude.
Sad ću odgovoriti na nekoje točke dopisa, ne radi dopisnika, već da čitatelji dobiju bolji pojam o stvari. Continue reading “Odgovor na dopis «Vladin vrt u Stivanu»”

Vladin vrt u Štivanu – konac

Naša Sloga broj 69. – Pula, 3. rujna 1901

(Prethodi)
Izučenje u ciepanju nije težko, te je više stvar prakse. Oštrouman kao što je g.Trampuž odmah je to upoznao te je u dogovoru s tršćanskom vladom otvorio bio u Krku minulog proletja cjepovne tečaje za mužku i žensku mladež, posebice. Iz Štivana su trojica tečaje polazila, a bi bilo za cielo više – njih učestvovalo, da je vladina odluka u tom poslu prije prijavljena bila. Ali tu se radilo otom, da se Hrvati pouče, te negovorimo dalje. Tako je moglo svako selo po više, mladeži poslati, a to tim lakše, što su polazili na državni trošak, navlaš ondje, gdje nisu imali prilike prije upoznati se sa engleskim cjepanjem na suho, i sa onim na zeleno. Viečna hvala onomu, koji je izumio zeleni ciep! Ovdje pitamo g. dopisnika “N.Sl.” koliko je osoba otišlo iz njegova mjesta na cjepovne tečaje u Krk? Jesu li dakle naši seljaci imali prilike i mogli se naučili iz predavanja samoga g. Trampuža prije, pa i ljetos prije, nego je sastavio g. dopisnik onaj članak, potrebno cjepanje američke loze, odgovaramo odriešito sa da. Ako se po kojigod nije onimi prilikami poslužio, i naučio cjepati, to neka sam sebi pripiše, i zdušno kaže: mogao sam znati, a neznam. Nije li tako? Continue reading “Vladin vrt u Štivanu – konac”

Vladin vrt u Štivanu

Naša Sloga, broj 68. – Pula, 30. kolovoza 1901.

Pred njekoliko gođina odlučila je carska vlada u Trstu ustanoviti rasadnika ili vrtova za uzgoj američke loze u raznih krajevih Istre, kao u Pazina, u Krku, pa tako ga je ustanovila i na otoku Cresa u mjestu Štivanu, koji, služi za mjesto istog imena, za Martinšćicu i za Belej, te ima dakle veći djelokrug, nego ga netočno upućeni dopisnik “Naše Sloge” pripisuje u br. 57. t g. Taj vrtao nije dakle ni od vlade odredjen za sve vanjske obćine, nego za naznačene, a uzrok tomu znade samo ona. Ovaj vrtao nemože se dakle prispodobiti ili takmiti sa drugimi ovećimi vrtovi ove vrsti, ali ipak sa o njem može kazali, daje uzor-vrtom. Skroman je, nije velik, ali je dostatan. Nekažemo to u smislu spomenutog dopisnika, nego u tom smislu, da je taj vrtao kao početna uputa u vinogradarstvu za umnogojenje američkih loza na svojem mjestu. Ta vise se od takova vrtla nemože tražiti. Pametan čovjek neće valjda izčekivati od toga vrtla potpunu nauku u vinogradarstvu, kako se predaje o viših zavodih, nego samo najelementarnija načela vinogradarstva, najkraća i prikladna za prosti puk. A tu svrhu je vladin vrtao u Štivanu i postigao, te tim se pokazao potrebnim i koristnim. Continue reading “Vladin vrt u Štivanu”

Sa otoka Cresa na Petrovo – 3

Naša Sloga, broj 57 (1901)

Prije

VI. Ancijani

Oni nisu nipošto glavari puka, kao što bi morali biti, već prosti obćinski sluge. Stari je bio običaj, da anciane ili kako drugdje kažu delegate-župane itd. bira puk. Tako se još živi ljudi sjećaju, da bi se narod skupio izpred crkve, pa bi ondje, kako kažu balotali anciana. Onda bi ga predstavili obćini; ova bi ga potvrdila i on bi bio glavar puka. Nu sad, u novije doba, nije tako. Obćina sama imenuje anciane bez da bi se za to popitala kod puka, koji bi za to mogao biti prikladniji, već imenuje one muževe, koji su njoj po ćudi. Tako je n.pr. u Beleju bio ancian čovjek pošten i pametan znade čitati i pisati, nu valja da nije plesao posve, kako su talijanaši svirali, zamjenili ga drugim, koji nezna ni slova al je njihov. U Stivanu je takođjer bivši ancian glasovao s nami za V. kuriju, ali brže bolje zamjenili ga drugim… Continue reading “Sa otoka Cresa na Petrovo – 3”