Agrarna kriza na otoku Cresu

Pučki prijatelj, broj 1, 10. siječnja 1906.

Na ljetošnjoj redovitoj godišnjoj glavnoj skupštini kulturnog vijeća u Poreču bavila su se gg. i agrarnom krizom na otoku Cresu. Kao izvjestitelj fungirao je zastupnik zemaljskog odbora g. Viktor Mrach.
Iza kako je u kratkim crtama orisao bijedne agrarne prilike na otoku Cresu, i priopćio, da je c. k. namjesništvo saopćilo namjeru ministarstva (spis od 15. prosinca 1904. broj. 2221S—1666), da je ono pripravno pomagati poljodjelski preporod na otoku Cresu, polag posebnog nacrta, ako na nj pristane i pokrajina, te se obveže, da će u tu svrhu štogod doprinašati, pročitao je dotični nacrt, sastavljen od ministarstva i podastrt kulturnom vijeću.
Evo tog nacrta :
1. poduprijeti osnutak jedne ili više mjesnih zadruga polag pravila, Što se nalaze među spisima, dajuć istoj ili istim doprinose od 3—600 kr. za sađenje amerikanske loze, dajuć istoj ili istim amerikanske loze i pomoć vladinih tehničara, samo ako se ove zadruge osnuju i podastru dotične molbenice putem namjesništva;
2. podijeljivati državni doprinos godišnjih kr. 2.500 kroz nastajuće četiri godine uz uvjete označene u natječaju, što je jur bio objavljen za god. 1902.—1904. za podignuće racijonalnih štala i gnojnica;
3. podijeljivati nagrade u zajedničkom godišnjem iznosu od kr. 1.000 kroz nastajuće četiri godine za racijonalno gojenje livada i pašnjaka uz uvjete objavljene u natječaju, što se nalazi među spisima.
Nagrade pod br. 2 i 3 će se podijeljivati među natjecatelje svih trih kvarnerskih otoka tako, da će dobivati od prilike jednu trećinu iznosa otok Cres.
4. Osigurati podignuće jednog voćnjaka u svrhu dijeljenja voćaka uz pogodne cijene sa iznosom od 400 kr. i sa godišnjom pripomoći od kr. 200.
5. Podijeljivati nagrade za amerikanske cijepane nasade u godišnjem iznosu od kr. 1500 u god. 1905. — 1907.
6. Podijeliti primjerenu pripomoć jednom društvu, što se ima osnovati za podignuće jedne racijonalne fabrike za ulje, polag nacrta odobrenog od c. k. namjesništva.
Ovome nacrtu je g. izvjestitelj nadodao, da su nekoji vlasnici i poljodjelci creski prikazali jur molbu, kojom traže pripomoć od vlade i pokrajine za podignuće jednog racijonalnog toša sa najmodernijim spravama, te pozvao koli vladu toli pokrajinu, da se ovome pothvatu pridruže, ali uz uvjet, da se molitelji moraju udružiti u takvo društvo, kojemu će imati pravo pristupiti svaki poljodjelac, koji bi to tražio. (Trošak za podignuće takvog toša jc proračunan za strojeve 33.360 kr., a za namještaj lokala 4103 kr.)
Ovaj predlog ministarstva je pokrajinsko kulturno vijeće prihvatilo, te zaključilo ove svote, u svrhu da se ovaj nacrt provede:
1. Pripomoći zadrugama za cijepanje amerikanskih loza: kr. 600 od države, a 200 od pokrajine;
2. za podignuće racijonalnih štala i gnojnica od države 800 od pokrajine 400;
3. nagrade za racijonalno gojenje livada i podignuće pašnjaka od države 300 kr. a od pokrajine kr. 200;
4. za podignuće voćnjaka kr. 400 od države i 200 kr. od pokrajine;
5. nagrade za dobro uređene cijepane amerikanske nasade od države kr. 1500 od pokrajine kr. 700;
6. pripomoć jednom maslinskom društvu od države 200 i 1000 kr. od pokrajine.
Ovaj nas je program, koji ide za tim, da odaleči od otoka Cresa agrarnu krizu, u velike razveselio, jer nam je zalog, da su se kompetentni čimbenici jednom već osvjedočili o našem bijednom stanju, ali jedno nas u svemu tome žalosti, a to je ovo:
Tko bolje pozna naše prilike nego mi sami? Stoga su dosljedno morali koli vlada, toli pokrajina pozvati nas, da se izjavimo o samom nacrtu, jer samo, ako se dobro uoče naše gospodarske prilike, kao i prilike, u kojima se nalaze naše zemlje, imat će pothvat uspjeha, pak se je zato morao objaviti nacrt pothvata javnosti, da se o njem izjavi pučanstvo, u prvom redu ono otoka Cresa, a onda i ostalih kvarneskih otoka, jer se naumljena akcija i njih tiče u nekojim točkama posredno, a u drugim neposredno.
Poznato je, da je, prije nego je filoksera uništila u našim stranama vinograde, glavni proizvod otoka Cresa bilo vino i ulje, i donekle voćarstvo, pak onaj, koji je samo jednom razgledao otok Cres, mora priznati, hoćeš ne nećeš, da je, dodademo li još k ovome voćarstvo, jedva moguće vjerovati, da bi mogla napredovati koja druga grana gospodarstva na otoku Cresu. S ovog razloga nam se čini, da će biti nagrade određene za racijonalno gojenje livada i podignuće pašnjaka, kao i one za štale i gnojnice, u- koliko se ne odnose na ovčarstvo, novac bačen u more; pak bi se dosljedno treća točka programa morala posve ukinuti, a druga preinačiti.
Da se uzmogne provesti naumljena akcija za poboljšanje gospodarstva na otoku Cresu, valja imati na raspolaganje u prvom redu dobrih i vrsnih ljudi, koji imadu volje tu akciju u praksu provesti bez političkih prejudicija, jer bude li se, kako je to na žalost bilo do sada, nastojalo izbiti iz čitave ove stvari kapital za talijanštinu, koja je na otoku Cresu absurd, onda će se sve ovo preokrenuti u jednu veliku komediju, koja će samo raspiriti političke duhove, i ništa više. A da naše kulturno vijeće u Poreču znade braniti talijanske interese i ondje, gdje to ne bi smjelo, o tome je do sada dalo već mnogo i mnogo dokaza.
Dodajemo još, da bi se, nije li moguće da otok Cres dobije sada odmah svog vlastitog poljodjelskog učitelja, morao onaj sa sjedištem u Lošinju opet preseliti u Cres, ali ovaj bi morao biti odvažan, pun znanja i energije, kojemu su poznate sadanje gospodarske prilike i jezik puka, i koji ćuti narodnu bol, te koji ne će gledati u creskom puku nekadanjeg »šćava«, koji je samo zato tu, da služi raznarođenoj vlasteli; jer samo takav će biti u stanju podignuti zaostalo narodno gospodarstvo na Cresu. Agrarna kriza se ne riješava tim, da se, podignu li se proti kome poljodjelskom učitelju prigovori, jednostavno takav učitelj premjesti iz Cresa u Lošinj.
Zanimivo bi bilo poznavati i pravila dotičnih društava, koja bi se imala osnovati u Cresu, ali buduć su nam do sada posve nepoznata, to se za danas o njima ne izjavljamo, nego preporučamo našim ljudima na creskom, kojima je u istinu na srcu ekonomički boljak creskog puka, da ih oni na tanko prouče i onda da nas o možebitnim svojim opaskama obavijeste.
Za danas završujemo u nadi, da će se naši na otoku Cresu gdjegod sastati i zauzeti svoje stanovište prema naumljenoj akciji od strane vlade i pokrajine.
Kavanchly.