JOSIP PINEZIĆ
Otočki ljetopis br 1 – 1973

Opće je poznata razvijenost ekonomskih i društvenih odnosa ovog kraja već prije par stoljeća, posebno u većim centrima (Lošinj, Cres, Osor). Nije, međutim, toliko poznato da je i u manjim mjestima ovih otoka postojao već prije stotinjak godina, a posebno na prijelazu između dva stoljeća, vrlo razvijen privredni i društveni život, naravno u ono vrijeme i na tadašnjem stepenu razvoja društvenih i ekonomskih odnosa.
Zanimajući se za neke podatke o razvoju moje rodne Martinšćice, utvrdio sam da je u tom malom mjestu zapadne obale Cresa već na prijelazu stoljeća postojala tzv “posujilnica”, niz crkvenih i rodoljubnih organizacija, ribarska zadruga i mlin.
Ovaj posljednji, mlin, bio je početkom ovog stoljeća suvlasništvo petorice mještana a njihovi su suvlasnički odnosi te podjela dobiti bili uređeni na bazi organizacije poznatih dioničarskih društava. Pronašao sam u ostavštini mog djeda Martina Linardića iz Martinšćice vrlo zanimljiv i plastičan primjer koji govori o poslovanju tog poduzeća. Impresionira pedantnost i stručnost autora „Izvadka iz računske knjige Mlina A. Linardić i drugovi u Martinšćici“. Obračun se odnosi na tromjesečno razdoblje a sadrži precizni obračun troškova, dobiti i ostalih stavki poslovanja.
Interesantno je da su kako autor tog izvatka Andrija Linardić (umro 1962. god. u Trstu) tako i drugi suvlasnici mlina bili iz sela Grmov, svi odreda bez ikakvih škola, dakako, samouki, ali vrlo sposobni i spretni poslovni ljudi. To je selo, uostalom, i kasnije svom otoku dalo nekoliko vrlo zaslužnih ljudi…
Nažalost nisam mogao ustanoviti kada je osnovana posujilnica (Društvo za štednju i zajmove Martinšćica – registrirana zadruga na ograničeno jamčenje. Pronašao sam međutim, uložnu knjižicu br. 177 na ime već spomenutog Martina Linardića iz Martišćice, mog djeda, činjenica da je to društvo brojilo najmanje 177 članova, više nego dovoljno govori o veličini i ekonomskoj snazi posujilnice, te njenom utjecaju na život i razvitak malog mjesta Martinšćice.
Prvi svjetski rat naglo je prekinuo rad Društva i, uopće, osiromašio društveni i ekonomski život ovih sredina. Period u kome je ovo područje bilo pod okupacijom Italije predstavlja samo još veće nazadovanje u tom pravcu, a što je opet opće poznata činjenica.
Ovom sam crticom imao namjeru prvenstveno potaknuti ideju za podrobnije proučavanje djelatnosti i utjecaja tzv. posujilnica a i drugih oblika ekonomskih i društvenih tvorevina onog vremena na našem otoku.