Pučki prijatelj (Krk), broj 45 (1913)
Dne 30. listopada t. g. obdržavao se u Martinšćici najavljeni sastanak pouzdanika Političkog društva iz mjesne općine Cres.
Usprkos dosta neugodnog vremena odazvao se pozivu Političkog društva prilično lijepi broj ljudi. Sastanku je predsjedao velečasni gospodin Josip Pavačić. Od narodnih zastupnika prisustvovahu gospoda: profesor Vjekoslav Spinčić, Antun Andrijčić i profesor Antun Haračić.
Nakon pozdrava predsjednika i nakon naglašenja, da se naš rad — hoće li da bude uspješan — mora temeljiti na katoličkim i hrvatskim načelima, javio se za riječ narodni zastupnik gosp. prof. Vjekoslav Spinčić.
Bavio se najprije, parlamentarnim radom uopće, naglasivši sve težine, koje ima jedan naš narodni zastupnik, da izvuče štogod dobra za svoj narod. Dao nam je jasnu sliku o silnom radu, koji se mora poduzeti privatno, izvan parlamenta, da se u danim prilikama izvojšti štogod korisna za narod. Žalibože dandanas je parlamenat u Beču tek puko oružje u rukama vlade, koja sazivlje parlamenat samo da joj se glasuje proračun, a kad to postigne — šalje zastupnike kući!… Vlada hoće da sama vodi onu „slavnu” politiku na Balkanu, jer se boji suda narodnih zastupnika. Pred malo dana ipak ih je pozvala u Beč, jer joj je neophodno potrebito glasovanje proračuna.
Financijalno je stanje habzburške monarhije odveć žalosno. Govornik navađa više brojeva, koji nam govore jasnije nego najbolje retoričke fraze, kamo idemo ovim putem, kuda sve to vodi.
Prelazi na sve to veće troškove za razne radnje, te brojevima u ruci odveć jasno dokazuje, na kakav se sramotni način i skroz pristrano ponaša vlada, i to sve na štetu našeg hrvatskog naroda.
Dotaknuo se teške rak-rane u Galiciji, borbe između Poljaka i Rusina. Spomenuo je drugo teško pitanje, koju se već desetljeća vucari, naime sa česko-njemačkim sporom. Bavi se Skandaloznom aferom prevoznog društva Canadian Pacific, u kojoj su kompromitirani mnogi visoki činovnici. Takva se korupcija činovništva opaža jedino u državama, koje nijesu dugog života.
Bavi se hrvatskim pitanjem. Preko pol vijeka uveden je tobože ustavni život u ovoj monarhiji, a na cijelom se našem jugu vlada apsolutistički. Sabor u Bosni ne radi, jer vlada hoće da širi nijemštinu, a ni da čuje o pravima hrvatskog jezika. U Dalmaciji nema sabora. Nema ga ni u Istri. U Istri zasjedalo se od godine 1908. samo nekih 15 dana! O prilikama u užoj Hrvatskoj i Slavoniji odveć je teško govoriti. Zast. Spinčić bavi se zatim raznim visećim pitanjima Istre. Podvrgnuo je oštroj kritici naredbu pomorske vlade, kojom su vlasnici trgovačkih parobroda ovlašteni uzimati za kapetane i — tuđince!
Zatim progovori narodni zastupnik i zemaljski prisjednik gosp. Antun Andrijčić, koji se bavio poznatim pokrajinskim pitanjima počamši od godine 1908. pak sve do danas, navađajući u kratkim potezima postupak talijanske liberalne stranke, koja je još uvijek na kormilu, i postupak c. kr. vlade u pregovorima za uspostavu mirnih odnošaja u Istri.
Iza Andrijčića javio se za riječ narodni zastupnik g. prof Ambroz vitez Haračić. Radi abnormalnih prilika, koje vladaju u Istri, zastupnik Haračić, ma da je izabran već pred 10 mjeseci, nije još mogao sa ostalim drugovima prestupiti praga sabornice. On se ipak kao marljiva pčela živo zauzimao oko mnogobrojnih narodnih potreba, te nam pričao o svome putu poduzetom po kotaru i o skrajnjoj zapuštenosti, u kojoj je našao mnoge krajeve otoka Cresa, u kojima još vladaju Talijani na općinama.
Bavio se zatim pitanjem vodovoda za Cres i Lošinj, o kojem je pitanju vlč. g. Josip Pavačić napisao vrlo poučnu brošuru. Navada razne korake, koje je poduzeo kod oblasti u Poreču i u Trstu. Naglašuje potrebu jedne hrvatske nautičke škole. Bavi se pitanjem „Blagotvorne mornarske zaklade” i drugim praktičnim pitanjima, te podnaša razne rezolucije.
Prisutni pratijahu pomno govor zastupnika Haračića, u kojem se opaža marljiva sila muža-rodoljuba, koji sve potanko proučava, te nam time jamči i za uspješan rad u saboru.
Razvila se zatim rasprava o raznim pitanjima, o kojima uzimahu često riječ predsjednik sastanka pop Andrijčić, pop I. MrakovČić, župnik u Lubenicama, pop D. Hlača, župnik u Martinšćici, g. Andrija Linardić, trgovac u Martinšćici, i više drugih naših ljudi. Zemaljski prisjednik Andrijčić javio je, da on ima već gotovu zakonsku osnovu za otkup od poreštine, te se čeka samo otvorenje sabora, da se o tome povede riječ.
Zatim su primljene jednoglasno temeljne rezolucije, prihvaćene na sastanku pouzdanika Političkog društva u Pazinu dne 19-/6- 1913. i još rezolucije glede ustrojenja jedne hrvatske nautičke škole u Istri, glede „Blagotvorne mornarske zaklade”, glede lučkih radnja u Martinšćici, glede Gospodarske zadruge i jednog poljodjelskog učitelja za otok Cres, glede jezikovnog pitanja na c. kr. kot. glavarstvu u Lošinju i na sudu, glede cestogradnja, glede vodovoda iz Vranskog jezera i glede ukinuća poreštine (lukna).
Nakon toga je predsjednik zaključio sastanak.