Franino pripovedanje iz Martinšćice na Cresu

Pučki prijatelj, 14. travnja 1921.

Jur.: Zdravo, kumpare Frane, dobar dan! Kede si bil toliko vremena, da se nismo videli?
Fr.: Boh ti dal zdravje, kumpare Jure. Ah da znaš kuda sen bil ove osan dan, ke se nismo videli. Ali pus me malo na miru, da malo počinem, jer sen ti vero truden.
Jur.: Posedimo se malo ovde pod hlat pak mi povej malo, kuda si bil i če si doživel.
Fr.: Imej malo pacijenci. Boh te videl, ter znaš, da ti vavek sve poven, kuda gren, če doživin i če vidin, i ti mene. Ali znaš, da mene ni dosti hlat, nego bi trebalo se malo i napit jer sen žajen, a znaš, da kada se šlovek malo napije, mu gre boje beseda. Continue reading “Franino pripovedanje iz Martinšćice na Cresu”

Izborni sastanak na otoku Susku

Pučki prijatelj, 28. svibnja 1914.

Dne 17. svibnja držao je na Susku prof. Ambroz vitez Haračić, kandidat za istarski sabor, prvi izborni sastanak u sudbenom kotaru Lošinj. Već u 3 i pol sata poslije podne iznenadio nas je veliki broj izbornika. Gosp. Dinko Murljačić, učitelj, pozdravlja prisutne i predstavlja za voditelja sastanka veleč. gosp. popa Pavla Šabalju, koji dade riječ kandidatu gosp. vitezu Haračiću. Cijeli govor g. kandidata nije bio nego odsijev njegove plemenite duše. Govorio je i o nepravdama, što ih nanaša lošinjska općina, te zaključuje, da bi bilo puno bolje, kad bi Sušak i Unije imali posebnu općinu. Govorio je nadalje o ustrojenju mjesne Posujilnice i nešto o njihovoj Spijaži. Nadalje je govorio Ivan Škarpa kao odaslanik mjes. pouzdaničkog zbora pol. društva u Malom Lošinju. Svrha njegova govora bila je ustrojiti mjes. p. zbor pol. društva na Susku. Odmah se ustrojio mjesni pouzdanički zbor i upisalo se mnogo članova. Glavni su zaključci sastanka ovi: Prisutni izbornici zahtijevaju, da im pokrajinski sabor dade posebnu općinu, odijeljenu od M. Lošinja, zatim da im se reservira za buduću općinu i spriječi, da ma bilo koje privatno društvo ili osoba igda prisvoji ili dobije kakvo pravo na njihovu „Spijažu”, jer bi to bilo na propast Suska. Nadalje mole, da im se čim prije ustroji „Posujilnica”.

Pristranost i nepravednost c. kr. kot. oblasti

Naša sloga, 29. lipnja 1911.

Martinšćica na otoku Cresu.
Da naše c. kr. kot. poglavarstvo u Lošinju protežira „Talijane“ otoka Cresa i Lošinja da za pravedne želje i zahtjeve Hrvata ne mari, poznato je, tako te izgleda kadgod, kao da naše c. kr. kot. Poglavarstvo nije nego ekspozitura lošinjskog i creskog općinskog poglavarstva. I privatno i javnim glasilama bilo je već za to dosta dokaza iznešeno. Evo jednog — za javnost — novog dokaza. Continue reading “Pristranost i nepravednost c. kr. kot. oblasti”

Izbor župnika

Pučki prijatelj, 10. travnja 1910.

Javljamo Vam, g. Uredniče radosnu vijest, da se je u nedjelju, dne 10. travnja, obavio ovdje izbor novog župnika. Na izbor je pohrlilo sve — staro i mlado. Birali su svi kuće gospodari, te bi izabran jednoglasno naš velezaslužni i općeljubljeni dosadanji upravitelj župe Karlo Hlača.
Kao voditelji izbora morali su biti prisutni kotarski poglavar iz Lošinja i općinski načelnik iz Cresa. Ali Što se dogodi? Gospodin je kotarski poglavar došao osobno, a općinski je načelnik poslao svog zamjenika, poznatog Karvina! Gospodin se dakle načelnik nije udostojao doći k nama, mislio je valjda, da može njegov posao obaviti kod nas i Karvin! Radi, što hoćeš; ali ne ćeš, dokad hoćeš!
Martinšćani.

Jurina i Franina

Narodna sloga, 6. 2. 1908.

Jur. Du kuda greste kumpare Frane
Fr. Sen bil va Lubenice, Martinščice i va Štivan sen imel malo posla ma pustite me sen truden, danemoren nanki guvorit to su Van vražji puti nisu nanke za beštije a kamo za judi.
Jur. Ma pustite seda to, ja sen Vas mislel pitat ako će znate za votacijoni?
Fr. Pustite me ja sen dosti govoril za te votacijoni ova dva dni će sen bil tamo po vanjšćini i sen rekel, da ako se sedaj nebudu žbudili ti venšćaki, da onda njim se more reć, da su bedasti, sen njin rekel nimate likara ni babice ni puti za hodit i sen njin rekel Vi nimate do seda niš. Jos sen njin rekel da sedaj imaju lipu priliku zac komun do Cresa nemore delat će oće, samo malo ako se slaviju, da ćemo njih dobit komun ako ne sve, ma ćemo imet koga našega va komunu pa će on reć ku besedu za nas i još sen rekel; da ako se bude našel kigod ki bi šel votat ze onimi ki su va komunu ali da bi rekel, da neće poć votat, da se neće zamirit nikomure neka jih nigdar ne pogjedaju i kada njim bude prišel kakov ordin do komuna ali do suda ali do šteuri i da bude pišan talijanski pe da pride pitat ali popa ali meštra ali Petra ali Pavla neka mu reku hodi pitat onih za kih si votal, ako bi on rekel ja nisam votal za nikogare onda neka mu receju ti nisi votal za nikogare zac te je bilo strah onih od komuna a to je svejedno kako da si votal za njih, ako bi rekel sen se prevaril već neću nikada onda mu se reće dragi moj „kesno je poć po polne na mešu“.
Jur. Pravo si njih rekel i ako se nebudu ov put pokazali neka njih buda kako žele, da njih drugi zapovidaju.

Sjekira mu pala u med

Pučki prijatelj, 10. kolovoza 1907.

Općinski izbori u Cresu morali su se obaviti već odavna, a ipak izborne listine za nove izbore još nijesu ni sada izložene. Tko znade, da se je creski kopač i vanjšćak već dobrano osvijestio: odmah će shvatiti, da je gospodu na općini strah pred dojdućim izborima, i da zato s njima zatežu, što se više može. Ta jadni još se do danas nijesu oporavili od udaraca, koje im je onako muževno i svijesno zadala hrvatska stranka prigodom izbora za carevinsko vijeće dne 14. maja o. g. Continue reading “Sjekira mu pala u med”

S južnog diela otoka Cresa

Naša sloga, broj 18, 16. travnja 1907.

Kako c. k. oblasti idu hrvatskom narodu na ruku! Kako je creska obćina ogromna i razštrkana, to je za područje ove obćine odredjeno više birališta za izbor narodnog zastupnika za carevinsko vieće. Za ovakve obćine to ja predvidjeno i u najnovijoj izbornoj reformi, naravski s razloga, da se tako izbornicima olahkoti vršenje izbornog prava glasa.
Kud naravskije, nego da će svatko očekivati, da u pojedinim izbornim sekcijama, kao biralište bude izabrano jedno središnje mjesto, gdje će izbornicima biti najlakši, sa najmanjim troškom, trudom i gubitkom vremena skopčan pristup. Nu ovo, što su imali pred očima stvoritelji izbornog zakona, i što predmjeva svaki razuman čovjek, na to najmanje paze c. k. oblasti i poglavarstva. — Evo primjera: Continue reading “S južnog diela otoka Cresa”