Pučki prijatelj, broj 7-8, 25. travnja 1901.

Prema onomu, što smo opazili u izvješću krčke gospodarske zadruge, obzirom na uzorne – vrtove za gojenje maslina, imali bismo po našem skromnom mnienju reći samo ovo: Ono razpoiedjenje vrtova već samo posebi vrlo je loše. Nama su vrlo dobro poznata sva tri otoka, koli Lošinj i Cres, toli i otok Krk, pa ćemo reći samo objektivno i posve nepristrano naše mnienje, da nam nebi tko doviknuo: „Cicero pro domo sua“.

Nama se u obće čini, da c. kr. Ministarstvo za poljodjelstvo odredivši pet uzor-vrtova za otok Cres a samo dva za otok Krk, da je bilo loše informirano. Mi nismo protivni tomu, da ono na otoku Cresu podigne pet uzor-vrtova, pače milije bi nam bilo, da ih podigne i više, ali samo to ćemo reći, da obzirom na to, što ih je odredilo za otok Cres pet, imalo bi ih za otok Krk podignuti barem dvostruko. Krk jest od svih kvarnerskih otoka najveći. Nadalje, na otoku Cresu sva sila maslina usredotočuje se oko samog grada Cresa, dok ostale creske podobćine ne goje u tolikoj mjeri maslinu, pa za to držimo, da bi dovoljno bilo, kad bi se na otoku Cresu podigla tri uzorna vrta. Jedan kraj samog grada, drugi u sjevernoj strani otoka, a treći u južnoj. Onaj kraj samog grada dovoljan bi bio za creske kopače, pošto su oni ondje na okupu pa metnuti ga na strani Pišća, na liepom mjestu, zadovoljio bi svim kopačem grada Cresa.
U sjevernoj strani Cresa u takozvanoj tramuntani, malo se goji maslina. Sva se sila nalazi okolo Beloga, u površini moguće malo više od jednog četvornog kilometra,. pa za to mislimo, da za tako malen prostor maslina ne bi bio umjestan trošak za uzor-vrt za gojenje maslina, nego bolje bi stajao uzorni vrt za gojenje amerikanske loze. Napokon kad bi još jedan takav uzorni vrt nalazio se na putu Sv. Martin Štivan ti me bi se moglo zadovoljiti otoku Cresu.
Za otok Lošinj. bi se moralo bar tri takva vrta ustrojiti. Jedan za Maloselo, drugi za Veloselo a treći za sjevernu stranu otoka oko Ćunskog ili Nerezina.
Obzirom pako na prostranost otoka Krka i na mjeru u kojoj se goje masline, podnipošto ne mogu zadovoljiti dva uzor-vrta; dapače niti razporedjaj onih pet kako se nalazi u izvješću kot. Gosp. zadruge u Krku. Najme jedan za Vrbnik sa Resikom, drugi za Punat sa Kornićem, treći za Krk sa Vrhom, četvrti za Dubašnicu, peti u Sv. Vidu za Omišalj, Dobrinj i Sv. Vid.
Razporedjaj onih prvih trih je posve na mjestu nu jedan za cielu obćinu dubašljanšku i jedan za obćinu Omišalj i Dobrinj nevalja.
Svima je poznato, da obćina Dubašnica sa svojim podobćinami najviše goji maslinu i najviše proizvadja ulja. Gledom dakle na kolikoću proizvoda i na raširenost obćine htjelo bi se da se barem tri a najmanje dva takva vrta ustroje; i to jedan za Dubašnicu, drugi za podobćinu Poljica, a treći za podobćinu Sv. Fuska.
Pogledom na obćinu Omišalj i.-Dobrinj moramo iskreno izpovjedati, da jedan vrt sa sjelom u Sv. Vidu ne bi uprav nikako mogao zadovoljavati zahtievom obih obćina, nego svaka obćina koli dobrinska toli omišaljska morala bi imati po jedan takav uzorni vrt.
Da su ove naše želje na svom mjestu, dokazat ćemo time što naš narod, ako ima nešto pod okom još će ići razgledati, nu ako je samo malo dalje od njegovog mjesta njemu ne će niti na um pasti da ide gledati vrt; pak onda kakva korist odatle? Dakle ako Visoko Ministarstvo misli štogod u tom pogledu poduzeti, neka racije malko više potroši, pa će barem vidjeti i uspjeh, a uz dosadanji poredjaj kasno će vidjeti plod svojih uzor vrtova.