Upit i odgovor: Vrapci

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, 29. veljače 1912.

Upit 6.: A. L., Martinšćica. Ovdje se naselilo mnogo vrabaca, koji gnijezde po krovovima, te nanašaju silnu štetu po vrtovima jer izjedu sve usjeve, a naročito grašak i šalatu. Imade li kakovo sredstvo da se riješimo tih nezatnih gostovâ.
Odgovor: Potpunog sigurnog sredstva za utamanjenje vrabaca nema. U Vašem slučaju biste lahko puno učinili time, da uništite njihova gnijezda po krovovima. Nešto koriste za preplašenje vrabaca i različita strašila, klopoci itd.; samo ih treba češće izmijeniti, jerbo se vrapci s njima brzo sprijatelje. Pokušajte svezati na kolčiće crljene trakove i pustite ih prosto plopotati. I na tankom konopu obješeni komadi od zrcalnog stakla poplaše vrapce. Neki njemački vrtlari običavaju staviti mrtvu vranu ili goluba sa otvorenim krilima na jedan kolac u sredinu dotičnih usjeva.

Uspjeh je vaš

Posted on by Roman

Naša Sloga, 9.11.1911.

Općenita ovogodišnja bijeda ni nas nije mimoišla. Na kraju nerodica i suša, a na moru još gore od suše. Slušajte!
I Naša “Ribarska zadruga”, pogodila lovinu s tvrdkom Giacomo Cumar u Trstu uz cijenu, da već niže nije mogla. Nezasitnomu kupcu nije to dosta bilo; on je tečajem ljetošnjega ribanja nečuvenim postupkom nastojao, da našim ribarima jedini dobitak od riba na korist svoje gospodske kese što vise ograniči. Pomislite! Vrijeme kao zlato, sva draga kipi od riba, a ti moraš zakloniti rukama oči, jer ti nesolidni kupac neočekivano otklanja ugovoreni primitak ribe, a drugoga puta do tržišta od ovih zapuštenih strana nemaš.
Evo i ovo! Cijelu se noć trudiš i sreća ti dade, te uloviš. Izmjeriš po ugovoru, a kupac kao da to njegov posao nije, ostavlja tvoje mukom stečeno blago na suncu i vjetru, da se usmrdi!
Ovo mora požalili svaki čovjek, u koga još srama ima, a on — Giacomo Cumar — ima obraza, da još kao povriedjeni protestira! Osim zadovoljštine, koju ćemo sudbeno tražiti sami, pozivljemo c. k. pomorsku vladu, da našoj “Ribarskoj zadruzi”, kojoj je ljetos uskratila neobhodno nuždnu materijalnu potporu, barem na shodan način moralno u pomoć priskoči u ovoj teškoj povriedi njezinih životnih interesa.
Oblasti pako u obće mogu i iz ovih slučajeva vidjeti, kako je skrajna nužda, da nas već jednom spoje sa svijetom po moru i po kraju; jer dok u svijetu već čovjek leti, mi u srcu Evrope u XX vijeku jedva plazimo!
Martinšćani! Ovo neka vas nauči, da se nikada ne pouzdate u tudjinca, nego u svoju snagu i u svoju morsku dragu. Sami ste kupili mreže, sami ste sagradili vaše lijepe kuće, sami radite u svakom poslu i — uspjeh je vaš!

Pristranost i nepravednost c. kr. kot. oblasti

Posted on by Roman

Naša sloga, 29. lipnja 1911.

Martinšćica na otoku Cresu.
Da naše c. kr. kot. poglavarstvo u Lošinju protežira „Talijane“ otoka Cresa i Lošinja da za pravedne želje i zahtjeve Hrvata ne mari, poznato je, tako te izgleda kadgod, kao da naše c. kr. kot. Poglavarstvo nije nego ekspozitura lošinjskog i creskog općinskog poglavarstva. I privatno i javnim glasilama bilo je već za to dosta dokaza iznešeno. Evo jednog — za javnost — novog dokaza. Continue reading “Pristranost i nepravednost c. kr. kot. oblasti”

Upiti i odgovori

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, broj 12, 30. travnja 1911.

Molim Vas najuljudnije, da biste blagoizvoljeli odgovoriti na slijedeća dva pitanja (A. L. Sv. Martin, otok Cres).

I. Pitanje: Čuo sam, da vlada ne će više uzdržavati na svoj trošak uzor-maslinike, već da je opredijelila nekoliko tisuća kruna za nagrade onima, koji budu imali dobro uređene maslinike. Molim Vas, da me obavijestite, što je na stvari. Ako će se dijeliti nagrade, pita se, kamo valja slati molbe i što se za to zahtijeva.
Odgovor: Vlada je već napustila uzor-maslinike po čitavoj Istri. Zato je odredila novčanu svotu za nagrade onima, koji će uzorno urediti svoje maslinike. Glede nagrada vlada raspisuje natječaj. Kada će natječaj biti raspisan, bit će javljeno u ‘Pučkom Prijatelju’. Kod te prigode bit će također razjašnjeno, kamo valja slati molbe i što se zahtijeva od onoga, koji želi dobiti nagradu. Čitajte dakle ‘Pučkog Prijatelja’!

II. Pitanje: Prošle sam godine čitao u ‘Pučkom Prijatelju’, kako je više njih sa otoka Krka dobilo nagrade za nasade američkom lozom, no nijesam opazio, da je dobio nagradu itko sa Cresa. Jesu li nagrade bile raspisane samo za otok Krk? Možda se sa otoka Cresa nije nitko javio! Hoće li ove godine dijeliti vlada kakve nagrade za vinograde? Kamo se imadu otpremiti molbe i do kada?
Odgovor: Ne raspisuje se natječaj za nagrade za nasade američkom lozom. Može se dakle uložiti molba u svako doba. Vlada nagrađuje na izmjence stanovnike stalnih krajeva. Ove godine bi mogli doći na red Cres i Lošinj. Hoće li vlada i ove godine dijeliti nagrade za vinograde, ne znamo. Sa otoka Cresa ih se javilo zadnji put mnogo. Molbe se šalju u svako doba putem kotarskog poglavarstva na namjesništvo.

Izbor župnika

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, 10. travnja 1910.

Javljamo Vam, g. Uredniče radosnu vijest, da se je u nedjelju, dne 10. travnja, obavio ovdje izbor novog župnika. Na izbor je pohrlilo sve — staro i mlado. Birali su svi kuće gospodari, te bi izabran jednoglasno naš velezaslužni i općeljubljeni dosadanji upravitelj župe Karlo Hlača.
Kao voditelji izbora morali su biti prisutni kotarski poglavar iz Lošinja i općinski načelnik iz Cresa. Ali Što se dogodi? Gospodin je kotarski poglavar došao osobno, a općinski je načelnik poslao svog zamjenika, poznatog Karvina! Gospodin se dakle načelnik nije udostojao doći k nama, mislio je valjda, da može njegov posao obaviti kod nas i Karvin! Radi, što hoćeš; ali ne ćeš, dokad hoćeš!
Martinšćani.

Orlec-Vrana (na Cresu)

Posted on by Roman

Pučki prijatelj, 20. veljače 1909.

Nova cesta Napokon je svijet došao do uviđavnosti, te se odlučilo, da se nova cesta gradi kroz selo Orlec, a ne pokraj njega, jer da će takva cesta biti ravnija, više u zaklonu od bure, te napokon, Što će na taj način biti Orlec spojen sa Cresom. Pita se samo sada, što će se učiniti sa starom cestom, koja je za ovaj čas još nova, u koju se je potrošilo oko pedeset hiljada kruna?