Kapitalističko družtvo za rafiniranje i odpremanje ulja

Prijatelji puka, pozor!

Pučki prijatelj, broj 16, 10. kolovoza 1900.

Bio se raznio glas, kako smo već jednom spomenuli u našem listu, da su nakanili neki bogati kapitalisti podignuti u gradu Cresu, tvornicu za rafiniranje i odpremanje istarskog i dalmatinskog ulja u strane zemlje. Mi smo se glede toga bolje popitali i uvjerili da je glas posvema osnovan i da se o tom ozbiljno radi.
Broj je kapitalista i dioničara do sada prilično velik, medju kojima se nalaze veliki bečki kapitalisti sa tristopedeset tisuća forinta kapitala; zatim gg. Scaramanga, Sandrinelli, Richetti, T. Eolt, R. Luzzatto, vitez Cambon, Vuković zastupnik, J. Luscardo, Medovich, vice-admiral Hinke, Dr. Campitelli, Matiašević, Dr. Rizzi, Dr. Barloti, Dr. Mrac, Dr. De Franceschi i drugi. Continue reading “Kapitalističko družtvo za rafiniranje i odpremanje ulja”

Počast

Pučki prijatelj, broj 14, 10. 07. 1900.

Savez čeških pčelarskih družtava imenovao je za svoje počastne članove Preuzv, g. Biskupa djakovačkog J. J. Strossmayera i veleč. popa Duna Muškardina,  kurata u Štivanu na Cresu, koji se već odavna marno bavi pčelarstvom i napisao je o tom mnogo liepih i poučnih članaka u »Slavonskoj Pčeli.«

Pučki prijatelj

Pučki prijatelj, glasilo hrv. katoličkog pokreta u Istri, s kršćansko-socijalnim usmjerenjem. Pokrenuo ga je biskup A. Mahnič 1899., a izdavala ga je i tiskala krčka biskupija. Izlazio je tjedno, u Krku (1899.-1911.), Pazinu (1911.-1920.) i Trstu (1920.-1922. i 1924.-1928.).

Digitalizirano na portalu Stare hrvatske novine koji je izrađen 2010. godine u okviru projekta Hrvatska kulturna baština Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a razvija se kroz redovni program zaštite i digitalizacije novina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena

Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena objavljuje se kao publikacija Odbora za narodni život i običaje Jugoslavenske akademije već od 1896. godine. Od 1995. izlazi pod naslovom Zbornik za narodni život i običaje. Urednik prvoga sveska bio je I. Milčetić, uređivali su ga zatim A. Radić (1897–1901), D. Boranić (1902–54), B. Gušić i dr. Uz osnutak Odbora za sabiranje spomenika tradicionalne literature, pokretanje Zbornika označilo je početak institucionaliziranja hrvatske etnologije. Posebno je vrijedna u njem objavljivana etnografska građa o hrvatskoj tradicijskoj kulturi.
Građa je digitalizirana u sklopu digitalizacije knjižnice HAZU.

Izbor fiducijara

Naša sloga, 9. svibnja 1895.

Iz obćine creske koncem aprila 1895.
Kako smo vam žicom javili, ovoga puta usprkos svim protivničkim spletkam sjajno smo predobili. Prošle subote naime naši su kmeti odabrali sa 70 glasova proti 27 svojih sedam fiducijera. a ti jesu: 9. Velčić pop Ivan iz Beleja, 2. Mužić Petar iz Štivana, 3. Saganić Dinko iz Martinšćice, 4. Zahija pop Petar iz Lubenica. 5. Krivičić Dinko iz Valuna, 6. Sintić pop Ivan iz Predošćice i 7. Burbaran Ivan iz Dolgezetića. Tko znade naše prilike, mora priznati, da ovakve pobjede još nisu naši „vanjski“ izvojevali, a da naši dušmani još nisu nikad bili ovako poraženi i pokunjeni.
Proti nam je sve! Većini birača je grad Cres odaljen 4—5 sata hoda. Do grada vode samo izrovane kamenite staze, pak je pristup k Cresu i po moru i po kraju tako tegotan i mučan, da ako je ikoliko zlo vrieme, mnogi i mnogi moraju doma ostati. Continue reading “Izbor fiducijara”

Ovoga puta smo pobjedili

Naša sloga, br.9, 27. febrara 1891.

Iz Cresa pišu nam dne 20. febrara.
Ovoga puta smo pobjedili. Tako bismo i svaki put, kad bi se obćina nepristrano držala, kao što je i ovaj put. Nije ti ga do čovjeka duševnoga, a takav je sadašnji načelnik. Ako i čuvstvom Talijan, al je pošten, pa nebi dopustio, kao što je netko prije njega, da se krvavi obćinski novac troši u nečiste svrhe! Inače opažamo, da su neki naši iredentaši mnogo ohladnili! Mi se i nečudimo: „Pro patrie“ je nestalo, a svu nas ovu zimu led i bura biju, pak se bogme svakomu grusti iz svoga džepa novce vadit, kad jih treba čuvat za protuleće, u koja će biti, da bi tako ne, dosta „krepovine”. Continue reading “Ovoga puta smo pobjedili”

Naša sloga

“Naša sloga”, prve hrvatske novine u Istri, izlazile su u Trstu (1870-1899) i Puli (1899-1915). Najzaslužniji za njihove pokretanje bio je biskup Juraj Dobrila. Prvi urednik bio je svećenik Antun Karabaić, nakon njega list su uređivali Andrija Novak, Lovro Testen, Karlo Kiršjak i Matko Mandić. Do 1884. izlazile su kao dvotjednik, nakon toga kao tjednik (od 1900. do 1902. izlazile su dvaput tjedno). Tijekom prvih godina list je tiskan u 500 primjeraka, a godine 1879. imao je 1033 pretplatnika.

Digitalizirano na portalu Stare hrvatske novine koji je izrađen 2010. godine u okviru projekta Hrvatska kulturna baština Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a razvija se kroz redovni program zaštite i digitalizacije novina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.